Minske bušotine i kaverna

Pozdrav svima!

Pridobivanje tehničko - građevnog kamena se u večini slučajeva obavlja bušenjem kosih dubokih minskih bušotina i miniranjem korištenjem gospodarskih eksploziva. Sirovina unutar većina kamenoloma tehničkog - građevnog kamena u RH je karbonatna (vapnenac, dolomit) za koje su karakteristične krške pojave, pa tako i kaverne.

U slučaju da se tijekom bušenja minskog polja nabuši kaverna što je mudro učiniti?

Nekontrolirano punjenje eksplozivom takove minske bušotine je izrazito opasno (nekontrolirano razbacivanje materijala, zračni udarni val, seizmički valovi) te ekonomski neisplativo (povečana specifična potrošnja eksploziva). Bušenjem nove minske bušotine u neposrednoj blizini one koja je nabušila kavernu nije sigurno (nitko ne može garantirati da se opet neće nabušiti kaverna).

Koja su vaša iskustava?

Bok!

Iz mog iskustva najbolje je tijekom punjenja minskih bušotina stalno kontrolirati "dizanje" eksploziva tj. pratiti da li se eksploziv "gubi" u kaverni. U slučaju kaverni najčešće se koristim sa dvije metode:
1. zapunjavanje kaverne međučepom, i to vrijedi ako je kaverna manjeg volumena. U tom slučaju treba paziti da se ili cijelom dužinom bušotine postavi detonirajući štapin ili se stavlja novi neelektrični detonator.
2. u slučaju da je kaverna većeg volumena i zapunjavanje iste nije moguće, u bušotinu se spušta folija promjera 60-70 mm u koju se nasipava eksploziv tipa AN-FO (u biti se patronira eksploziv). Dužina folije ovisi o kaverni. Također treba paziti da se detonacija prenese na patronirani eksploziv.

Drugim riječima, ključna je detekcija kaverne koju bušač mora evidentirati u dnevniku bušenja. No, uzmimo slučaj da imamo nemarnog ili neiskusnog bušača koji zanemari kavernu. Započnemo punjenje minskog polja te naknadno otkrijemo da smo izgubili 25 kg ili više ANFO-a. Što učiniti u tom slučaju?
Mišljenja sam da tada treba nastaviti napraviti kratka proračun eksplozivnog punjenja te minske bušotine, napuniti je preostalom prethodno proračunatom količinom eksploziva prema metodi koju je predložio Josip i na kraju minsko polje prekriti starim gumenim trakama, gumama i sl. kako bi se spriječilo razbacivanje materijala (makar onaj dio minskog polja na kojem se nalazi problematična minska bušotina).

To je sve ok ako izgubimo manju količinu eksploziva. Vratimo se na početak priče i našeg nesavjesnog i neiskusnog bušača. Uzmimo da se kaverna nalazi pri dnu duboke kose minske bušotine (npr. na 25 metru od ukupnih 30 metara) i nemamo dovoljno dugu šipku za mjerenje iste. Bušotina je bez vode te nakon nekoliko udarnih patrona krećemo s rinfuznim eksplozivom koji nestaje u kaverni. Tek nakon nekoliko vreća ispipanog rinfuznog eksploziva primijetimo da nam eksplozivni stup ne raste (mjerimo šipkom duljine 10-tak metara). Da li se u tu namjenu mogu koristiti laserski nivometri ili postoje sofisticiranije metode?

Što se tiče količine eksploziva koju koristimo u bušotini ona ne bi trebala biti puno veća od prethodno proračunate. Ako i stavimo previše eksploziva u jednom dijelu bušotine bolje je ostaviti veći čep od planiranog nego prepuniti bušotinu eksplozivom(radi potresa).
Ako se ostavi dovoljno velik čep nije potrebno prekrivati bušotinu, dok je slobodnu površinu ionako nemoguće zaštititi. Zato se mora u ležištima kod kojih je karakteristično da ima puno kaverni mjeriti mjeriti eksplozivno punjenje od dna bušotine.

Ako smo stvorili "gnijezdo" eksploziva u drugom redu vjerojatno nećemo imati razbacivanje, dok je za prvi red veliki rizik od razbacivanja. Zato je najbolje ako je eksploziv tipa AN-FO zaliti bušotinu velikom količinom vode da se neutralizira eksploziv.

Mjerenje bušotine je bitno! Najbolje je koristiti plastičnu ili drvenu šipku duljine 4-5m koju zavežemo užetom na koje si postavimo oznake dubine i na taj način možemo mjeriti punu dubinu bušotine  i pratiti "dizanje" eksploziva.

Laserom mislim da nije moguće mjeriti zbog prašine, teškog ciljanja pravca bušotine, vode (ako je ima - zbog loma zrake) i zakrivljenosti bušotine pogotovo kod vanjskog čekića.

Možda postoji neka druga metoda mjerenja bušotine ali ja ju ne znam. Ako netko zna dobro bi došlo novo iskustvo i modernizacija.

Da li si ikada zalijevao bušotinu s vodom? Odnosno, kako je izgledao odlom stjenske mase na mjestu zalite bušotine?

BUSENJE KROZ RASPUCALU STIJENU
Stvar ti se svodi na to da kad pribor udje u raspucani materijal (0.5 m), izvadi se, u busotinu se ubaci par lopata polusuhe zemlje, malo se zalije vodom i ponovo se pocne s busenjem. Do dna busotine se drzi upaljena rotacija tako da pribor samo prodje kroz zemlju potiskujuci je u pukotine. Ponovi se malo busi, pa ponovo zemlja.. voda... Pravi busac bi to trebao znati (samo oni vole ulje umjesto vode). Ne bi smio paliti zrak kad prolazi kroz zemlju (koliko god tvrdio da ce zastopati krunu), jer ce je ispuhati van.Ovo ne pali s kavernama. Postoje pjene i emulzije (koje se dodaju vodi), ali busilica mora imati instaliran sustav za to.
Sto se tice kaverni... Ako je negdje na pola busotine... medjucep i dva  detonatora.. ako je pri dnu... nova busotina, 30cm dalje i 1m plica od dubine kaverne.

DUBINA BUSENJA
Ne znam zasto ti je dubina busenja 25-30m...i zasto kose... Ako busis s 76 ili 89mm velika je devijacija busotine u dnu, pogotovo ako su kose. Price o boljim ucincima miniranja za kose busotine su upitne... kao i stabilnost etaza i tako to. Nizim etazama povecava se specificno busenje i specificna potrosnja exploziva, smanjuju se parametri, ali zbog toga su manji problemi ako ti je pokoja busotina izgubljena.
[img]

Visina etaža je projektirana na 25 - 30 m. Problemi tijekom bušenja i miniranja su evidentni. Imamo DTH bušilicu, te je teško zamisliti što bi bilo da se ista dubina minskih bušotina buši s TH bušilicom. Stabilnost kosina je zasebna priča te visina etaža ima utjecaja,ali ne i presudan značaj.

U svakom slučaju, modeliranjem ležišta je potrebno dobiti optimalne parametre. Za kvalitetno modeliranje su potrebni kvalitetni ulazni parametri koji se dobivaju na terenu. Investitori žele što prije započeti radove tako da se nerijetko izostavljaju bitna mjerenja, analize i proračuni te onda dolazi do raznih problema tijekom životnog vijeka jednog kamenoloma. 

25-30m etaze su ruski tip povrsinskih kopova. Problem s projektima je uglavnom taj, sto onaj ko projektira nije u zivotu proveo tri dana pored busilice. Na samom pocetku projektiranja bi trebalo krenuti od strojeva kojima raspolazes ili mislis nabaviti. Visina etaze i nacin otvaranja polja pri miniranju odredjuje visinu hrpe odmiranog materijala. Visina hrpe odredjuje tip, tezinu i volumen utovarnog stroja (i obrnuto). Takodjer, odredjuje promjer busenja (a samim tim i sve ostale parametre). Lakse je i jeftinije smanjiti visinu etaze, nego kupiti novi utovarni stroj i busilicu. Nasao sam jedan clanak gdje su racunali visinu etaze i promjer busenja vezan uz tezinu utovarnog stroja. Etaza im je 8m! Visina hrpe odminiranog materijala je otprilike MASA UTOVARACA (u tonama)x (1.2 DO 1.3) = VISINA HRPE (u metrima). U suprotnom se stroj muci, trosi gume, potrebno je priguravanje buldozerom...

Preporucujem knjigu ROCK EXCAVATION HANDBOOK - Tamrock (ima free download)

Točno! Kvalitetno projektiranje zahtjeva godine prakse. Uz to, na rudarskom projektu/tima treba raditi multidisciplinirani tim stručnih ljudi. Kod nas se rudarstvo shvaća olako. Na žalost, godinama nemara doveden je na takav glas te slovi kao jednostavna struka. Svi dobro znamo da nije tako!

Ako možeš, dostavi link za knjigu i spomenuti članak.

Možda nisam dobro shvatio formulu: težina stroja [t] x 1,2 - 1,3 = visina odminiranog materijala [m]. Dakle, za Komatsu WA 500 - 6 koji je težak cca 32 t visina odminiranog materijala bi se kretala od 38,4 - 41,6 m?

Krivo sam napisao formulu. Sorry.. 4.3m ti je idealna visina hrpe odminiranog materijala. (0.12- 0.13). Odredjivanje visine etaze  mi je otkrila ekipa iz Sandvika. Primjer:
- Bechtel - ENKA JV (dionica 3C2; 15-ti km)
- visina etaze usjeka 8m (visina hrpe odminiranog materijala 8x(1.3 do 1.4)=10.4m do 11.2m - otprilike
- utovarac CAT 990 - 90 tona
 Hmax = 90x0.13 = 11.7m

Evo adrese za knjigu:
www.metal.ntua.gr/.../Excavation_Engineering_Handbook_Tamrock.pdf

http://www.metal.ntua.gr/uploads/3290/254/Excavation_Engineering_Handbook_Tamrock.pdf

Dajte ljudi, godinji su prosli....za one koji su ih imali. Nedavno sam dobio na probu ovaj tip usporivaca za detonirajuci stapin, i nakon dvije probe ih preporucavam. Lagani za koristenje, nisu mi prekinuli polje.. Jedini savjet je da se kraj detonirajuceg zastiti izolirkom, ako se radi u vlaznim uvjetima. O cijeni ne mogu nista reci jer su kod mene cijene malo sulude.
Pozdrav