Novosti:

 

Prikaži postove

Ova sekcija vam omogućuje pregled svih postova koje je objavio ovaj član. Napomena: možete vidjeti postove samo iz rubrika kojima trenutno imate pravo pristupa.


Teme - Cro-miner

 Str: [1] 2
1
Miniranje / Miniranje i You Tube kanal
«  : Lipanj 27, 2014, 09:43:18 poslijepodne »
Tko voli miniranje ovaj YT kanal bi ga mogao zanimati:

https://www.youtube.com/channel/UCE7K40nJVJZbOeNU-wnntZw

Sretno!

2
Rudarska mehanizacija / Održavanje rudarske mehanizacije
«  : Lipanj 27, 2014, 09:37:05 prijepodne »
Pozdrav svima!

Svi dobro znamo da su troškovi nabavke rudarske mehanizacije iznimno veliki te da su isplativi samo ako je svaka jedinica svoj rad izvršava efektivno i produktivno. Svaki neplanirani zastoj stvar neravnotežu u planiranim radovima i generira gubitak. Kako spriječiti neplanirani zastoj? Nikako! No, može se uvelike smanjiti njegov negativan utjecaj kvalitetnim održavanjem strojeva.

Na koji način održavate rudarsku mehanizaciju? Da li u vlastitoj režiji ili vanjska usluga?

Osobno sam imao prilike "okusiti" i jednu i drugu varijantu. Na koncu smo odustali od vanjske usluge.

Tema je zanimljiva. Vrlo rado bih volio pročitati Vaša iskustava.

Sretno!


3
Miniranje / Minske bušotine zapunjene vodom
«  : Lipanj 08, 2014, 06:32:22 poslijepodne »
Koja su vaša iskustva s minskim bušotinama zapunjenim vodom.

Da li se ispumpava voda iz bušotine koristeći kompresor bušilice ili pumpe?
Koristite li vodootporni eksploziv ili ANFO zaštićujete PVC folijom?
Postavljate li dodatni (sigurnosni) inicirajući sustav (npr. uz NONEL sustav postavlja se detonirajući štapin)?

Pišite o svojim iskustvima.

Sretno!

4
Zakoni i propisi / Uredba o naknadi štete po osnovi otuđenja mineralne sirovine
«  : Lipanj 04, 2014, 08:30:36 prijepodne »
Kolege,

molim komentare!

Sretno!

5
Kolegice i kolege,

sve sugestije, prijedloge i mišljenja o prijedlogu Pravilnika o obveznom sadržaju projekata građenja rudarskih objekata i postrojenja možete pisati putem ove teme na forumu.

Sretno!

6
Kolegice i kolege,

komentiranje može započeti!

Sretno!

7
Kolege,

rasprava je otvorena!

Sretno!

8
Cijenjeni članovi foruma,

otvaramo raspravu na temu iskustva u primjeni Zakona u rudarstvu (Narodne novine 56/13. i 14/14.). Materijal prikupljen raspravom na forumu biti će korišten za diskusiju na Tribini UHRI-ja koja se planira održati krajem lipnja, 2014. godine. Nadamo se da će Tribini prisustvovati predstavnici mjerodavnih tijela (Ministarstvo gospodarstva, inspektorat i dr.).

Pištite Vaša iskustva. Pričajmo o tome. Pronađimo adekvatna rješenja zajedničkim snagama!

Sretno!

9
15. travnja ove godine na snagu je stupio Pravilnik o utvrđivanju kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom (NN 44/14.) kojim se određuju kvota za zapošljavanje osoba s invaliditetom ovisno o djelatnosti poslovnog subjekta. Odredbe Pravilnika odnose se na poslovne subjekte koji zapošljavaju minimalno 20 radnika. Pored ostalog, određene su novčane naknade za neispunjenje kvote određene Pravilnikom (članak 13.), a iznosi 30 % minimalne plaće za svaku osobu koju je obveznik (poslodavac) bio dužan zaposliti.

Mnoge korisne i plemenite posljedice proizlaze iz ovoga Pravilnika. Naime, poslodavci mogu stipendirati osobe s invaliditetom kao zamjena za zapošljavanje iste jer vjerujem da je ponekad teško pronaći adekvatno radno mjesto.

Vjerujte, mnogim tvrtkama to neće predstavljati značajan trošak dok ljudi s posebnim potrebama će dobiti priliku za dostojnim životom!

Sretno!

10
Rudarska mehanizacija / Gume za rudarsku mehanizaciju
«  : Travanj 13, 2014, 11:03:05 poslijepodne »
Udio troškova guma za rudarske strojeve u ukupnim troškovima zauzimaju značajan postotak. Primjerice, cijena gume za utovarni stroj dimenzija 29.5R25 je 45.000,00 HRK, dok demperska guma dimenzija 18R33 iznosi oko 40.000,00 HRK. Za utovarni stroj ih moramo kupiti 4, dok za demper 6 komada. Troškovi nisu mali te radi toga je potrebno obratiti pozornost na gume. Odlučio sam napisati mali podsjetnik za pravilno postupanje prema gumama.

1.   Pravilan odabir guma
•   dimenzije guma
•   uvjeti rada, odnosno, podloga: da li je potrebna povećana trakcija (podloga je blato, pijesak) ili povećana otpornost na prosijecanje (podloga je kamen)
2.   Pravilna montaža i demontaža guma
•   transport gume na montažu ili na skladištenje ne bi smio biti prihvatom istih ispod obruča jer može doći do deformacija te nemogućnosti montiranja na felgu radi curenja zraka. Transport se vrši dizalicama koje prihvaćaju gumu za gazni sloj
•   prilikom montaže gume potrebno je pripaziti na smjer rotacije u odnosu na profil gume
•   također, prilikom montaže potrebno je pripazit da je unutrašnjost gume suha i bez prašine
3.   Skladištenje guma
•   skladište moram biti tamno i natkrito
•   preporuča se sobna temperatura
•   ako je moguće, gume se moraju skladištit na način da se postave na gazni sloj (tamo su konstrukcijski najjače), a u slučaju da to nije moguće tada se mora ograničiti količina guma koja se stavlja jedna na drugu jer dolazi do povećanog pritiska, uslijed težine, na najdonju gumu
•   gume ne smiju doći u dodir s uljima, mazivima i otpalima niti smiju biti u neposrednoj blizini lako hlapljivih otapala
•   gume ne smiju biti skladištene u blizini izvora ozona kao što su električni uređaji poput motora, aparata za zavarivanje i sl.
•   potrebo je spriječiti prisustvo prašine i vode pokrivanjem guma tamnim polietilenskim folijama
•   prvo uskladištene gume se prve montiraju na stroj
4.   Održavanje montiranih guma
•   Najbitnije od svih pravila je optimalan pritisak medija, najčešće, komprimiranog zraka unutra guma. To je iznimno bitno jer medij unutra gume preuzima težinu stroja i materijala. Povećani ili manji tlak medija u gumama od popisanog dovodi do povećanog zagrijavanja unutar guma što rezultira gubitkom performansi te u konačnici smanjenim vijekom trajanja (indirektno dolazi do povećane potrošnje goriva te nemirnog rada stroja što može izazvati oštećenja podvozja, kotača, diferencijala i dr.)
•   Optimalan pritisak se provjerava u hladnom stanju stroja, odnosno, prije početka rada
•   Nikako se ne smije korigirati tlak medija u gumama kada je stroj u radu
•   Tlak u gumama (posebice demperskim) je oko 10 bara te je provjera tlaka iznimno opasna radnja. Tijekom provjere tlaka, djelatnik mora stati iza gaznog sloja gume jer je tamo guma konstrukcijski najčvršća
•   Oštećene ili istrošene gume se mogu reparirati (ponekad vrlo jeftino) u specijaliziranim radionicama pri čemu neće doći do gubitaka svojstava
•   Voditi računa da na jednoj osovini uvijek budu gume gotovo iste visine gaznog sloja
•   Gume na različitim osovinama se različito troše (gume na utovarnom stroju se brže troše na prednjoj osovini dok kod dempera na zadnjoj) te tijekom radnog vijeka stroja potrebno je zamijeniti pozicije. Pri tome je potrebno voditi računa o pravilu iz prethodne točke, odnosno, gume na jednoj osovine se kompletno premještaju na drugu te one gume koji je bile na vanjskom dijelu potrebno je okrenuti na unutrašnji i obrnuto. Razlog tomu je što su vanjski dijelovi guma skloniji mehaničkim oštećenjima (bočna presijecanja).
•   Potrebno je odabrati najpovoljniji medij kojim se ispunjava unutrašnjost guma ovisno o podlozi i uvjetima rada (komprimirani zrak, mješavina dušika i dr.)
•   U slučaju da se stroj neće micati duže vrijeme (kvar), tlak u gumama se mora kontrolirat kao da stroj radi te je preporučljivo pomicanje stroja naprijed-nazad za cca 1 m svaki mjesec
5.   Održavanje prometnica i platoa za parkiranje voznog parka
•   Prometnice moraju biti čiste (rasuti materijal koji ispadne tijekom manipulacije potrebno je ukloniti u što kraćem vremenskom roku)
•   Krivine se moraju kvalitetno održavati.
•   Na prometnicama ne smije biti kolotragova i neravnina u kojima se zadržava voda
•   Strojevi se moraju parkirati na suhim i ravnim površinama na kojima nema ulja, maziva, goriva i drugih kemikalija koje bi oštetile gume te smanjile vijek trajanja istih
•   Pritisak u gumama ovisi o stanju transportnih puteva. U slučaju postojanja rampi nagiba većih od 6 % pritisak u prednjim gumama je preporučljivo povećati za 10 %
•   Svakako je potrebno napraviti dijagnozu terena te korigirati kritična područja (dugotrajni nagibi i sl.)
6.   Zbrinjavanje guma
•   Otpisane gume se mogu iskoristiti u različite svrhe (grudobrani, pokrivanje minskih polja, gorivo za tvornice cementa, toplane i sl.)
7.   Ljudski faktori
•   Prilikom utovara, materijal se mora ravnomjerno raspodijeliti unutar sanduka dempera (kamiona)
•   Brzine strojeva moraju biti usklađene uvjetima na prometnicama
•   Brzine strojeva u krivinama se moraju smanjiti
•   Zabranjen je rad u dubokoj vodi
•   U slučaju da se primijeti rasuti materijal na prometnici o istom je potrebno obavijestiti nadređenog kako bi se prepreke što brže uklonile te kako bi se normalizirao transport
•   Potrebno je izbjegavati okretanja kotača na mjestu
•   Potrebno je izbjegavati proklizavanja kotača
•   Potrebno je izbjegavati nagla zaustavljanja
•   Potrebno je prakticirati čišćenje sanduka dempera (kamiona) i korpi utovarnih strojeva od zalijepljenog materijala (nema potrebe dodatno opteretiti strojeve nepotrebnim tonama)
8.   Evidencije guma

Nadam se da će ove informacije biti od koristi.

Svaka nadopuna liste kao i komentari su uvijek dobrodošli!

Sretno!

12
Zakoni i propisi / Naknada za otkopane količine mineralne sirovine
«  : Travanj 07, 2014, 11:55:31 prijepodne »
Kolegice i kolege,

vjerojatno znate ali samo da podsjetim da je danas zadnji dan za dostavu podatke o otkopanim/pridobivenim količinama mineralne sirovine, a sve sukladno čl. 10., stv. 3. Uredbe o novčanoj naknadi za koncesiju za eksploataciju mineralnih sirovina (NN 31/14.).

Rok dospijeća za prvi kvartal je 15.04.2014.

Sretno!

13
Rudarska mehanizacija / Utovarni strojevi s lancima ili bez
«  : Travanj 06, 2014, 10:48:33 prijepodne »
Pozdrav svima!

Troškovi guma za rudarsku mehanizaciju obuhvaćaju znatan udio u ukupnim troškovima (gorivo, ulja i maziva, amortizacija, nadnica operatera, održavanje, osiguranje i dr.). Cijena guma na tržištu je različita kao i kvaliteta. Cijena guma renomiranih proizvođača poput Goodyear-a, Michelin-a, Bridgestone iznose (bez PDV-a):
 - utovarni stroj: cca 45.000,00 HRK/kom
 - demper: cca 40.000,00 HRK/kom.

Znamo da za utovarni stroj je potrebno 4 komada, dok za demper 6 komada. Dakle, trošak nije mali.
Cijena lanaca na tržištu iznosi (bez PDV-a):
 - utovarni stroj: cca 55.000,00 HRK/kom
 - demper: cca 30.000,00 HRK/kom.

U praksi se ne kupuju lanci za sve gume na čitavoj floti. Najčešće se odabire jedan ili dva utovarna stroja koji rade na utovaru odminirane stijenske mase, odnosno, u težim uvjetima rada. Za lance za dempere investitori se teže odlučuju, no, ako se ipak odluče obično se stavljaju na pogonske kotače.

Proizvođači lanaca garantiraju povećanje vijeka trajanja guma na kojima su montirani lanci za 50 - 100%.

Teško se je odlučiti da li su lanci pametna investicija ili ne, jer, kao i sve, imaju svoje prednosti i nedostatke:
 A. Prednosti
    - produljuje vijek trajanja gume na koju su montirani
    - povećavaju trakciju na podlogu te sprječavaju proklizavanje i okretanje kotača prilikom utovara (povezano s prvom točkom)
    - povećavanjem trakcije povećava se sila ulaska radnog organa u odminiranu stijensku masu što smanjuje potrošnju goriva, trošenje radnog organa, povećanih 
      naprezanja na konstrukcijskim dijelovima stroja
    - sprječavanje bočnog prosijecanja gume
 B. Nedostaci
    - lanci povećavaju ukupnu težinu stroja što ima nepovoljan utjecaj na diferencijale, mjenjač, dijelove kotača
    - povećanjem mase povećava se potrošnja goriva
    - pri radu u mokrim uvjetima dolazi do lijepljenja materijala za lance pri čemu dolazi do povećanja ukupne težine
    - dodatno održavanje lanaca (zatezanje, mijenjanje istrošenih segmenata) što rezultira dodatnim zastojem
    - duže vrijeme zastoja prilikom zamijene guma

To su neke od osnovnih prednosti, odnosno, nedostataka lanaca.

Osobno imam određenih saznanja da su lanci, montirani na kotače utovarnog stroja (sva četiri) koji je radio izričito na utovaru stijenske mase, izdržali oko 20.000 radnih sati pri čemu se utovarilo oko 6 mil. t različitog materijala (stijenska masa, jalovina, vangabaritni blokovi). Koliko se setova guma izmijenilo pri tome, na žalost nemam podatak (nerijetko se zanemaruje evidencija tako bitnih segmenata, no, to je već druga tema).

Koja su vaša saznanja? Ima li tko detaljnu analizu troškova utjecaja lanaca? Da li na hrvatskim kopovima ima tako zahtjevnih terena na kojima su lanci nužni?

Sretno!


14
Miniranje / Obavijest o miniranju
«  : Ožujak 26, 2014, 09:55:54 prijepodne »
Svi ćemo se složiti da je miniranje iznimno opasna radnja koja, osim korisnog rada (dezintegracija čvrste stijene), ima određene štetne posljedice na okolinu. Iz tog razloga rudarski inženjeri moraju pomno pristupiti proračunu i izradi planova miniranja kako bi što točnije odredili sve parametre bušenja i miniranja te ostvarili što veći koristan učinak eksploziva uz što manje štetno djelovanje istoga.

Ubrzanom urbanizacijom, naselja su se približila lokacijama kamenoloma. Isto vrijedi i za građevinske objekte poput tunela, građevinskih jama, usjeka i dr. No, vratimo se kamenolomima jer oni su tamo gdje jesu radi mineralne predispozicije. Naselja, trgovački centri, ceste, industrijske zone mogu biti nekoliko kilometra lijevo ili desno. Ništa se ozbiljno neće desiti. Ali mineralna sirovina je tamo gdje je, kao vrlo vrijedan neobnovljivi resurs od osobite važnosti za razvoj bilo koje zajednice u kojoj žive ljudi! Koliko se minerali upotrebljavaju? Za odgovor na to pitanje je dovoljno da se okrenete oko svoje osi i pogledate proizvode koji nas okružuju – sastavnice civiliziranog društva u kojem živimo. Gotov sve što nas okružuje ili što svakodnevno koristimo nastalo je u direktno ili indirektnoj vezi s mineralima.

Dakako, svima, pa tako i rudarskim subjektima je bitna kvalitetna suradnja s lokalnom zajednicom. Nerijetke su pritužbe na rad kamenoloma, osobito, na štetne utjecaje miniranja, buku, prašinu i dr. Miniranje, ako je sve učinjeno sukladno pravilima struke, eliminira štetan utjecaj gotovo u potpunosti. Ipak, na određenoj udaljenosti od mjesta miniranja, osjete se potresni valovi (koji nisu štetni za objekte) i buka. Buka je veliki problem jer stvar nelagodu i negativnu konotaciju kod opažača, osobito, ako dolazi iznenada. U strahu su velike oči, kaže stara narodna poslovica. Tako se povećava vjerojatnost nemilih događa poput negodovanja lokalnog stanovništva, privatnih tužbi i dr.

Kako vi eliminirate taj negativan utjecaj buke na psihološko stanje lokalnog stanovništava u blizini kamenoloma u kojima radite?

Da li obavještavate lokalno stanovništvo ponaosob ili putem medija (lokalni radio, tisak)? Da li, uz prije navedeno, pomno birate dan kada su atmosferske prilike najpovoljnije (atmosferski tlak, smjer vjetra)? Educirate li lokalno stanovništvo putem brošura i/ili radionica? Mjerite li seizmiku i buku na određenim mjernim točkama?

Mislite li da li bi se pomoću gore navedenih alata eliminirao štetan utjecaj miniranja uzorkovan bukom te se poboljšao odnos lokalna zajednica-rudarski subjekt, a u konačnici uvelike utjecalo na pozitivan razvoj rudarske struke u RH?

15
Miniranje / Minske bušotine i kaverna
«  : Ožujak 25, 2014, 09:49:56 prijepodne »
Pozdrav svima!

Pridobivanje tehničko - građevnog kamena se u večini slučajeva obavlja bušenjem kosih dubokih minskih bušotina i miniranjem korištenjem gospodarskih eksploziva. Sirovina unutar većina kamenoloma tehničkog - građevnog kamena u RH je karbonatna (vapnenac, dolomit) za koje su karakteristične krške pojave, pa tako i kaverne.

U slučaju da se tijekom bušenja minskog polja nabuši kaverna što je mudro učiniti?

Nekontrolirano punjenje eksplozivom takove minske bušotine je izrazito opasno (nekontrolirano razbacivanje materijala, zračni udarni val, seizmički valovi) te ekonomski neisplativo (povečana specifična potrošnja eksploziva). Bušenjem nove minske bušotine u neposrednoj blizini one koja je nabušila kavernu nije sigurno (nitko ne može garantirati da se opet neće nabušiti kaverna).

Koja su vaša iskustava?

 Str: [1] 2